O snu

Naslov: O snu Sre Dec 16, 2009 9:49 am

Dobrobiti sna

Svi znamo, da puno bolje funkcionisemo tokom dana, kada se dobro naspavamo.

Ne samo to - kvalitetan i redovan san ima neverovatan pozitivan utecaj na naše zdravlje.

S druge strane, nedostatak sna donosi veću šansu za razvoj mnogih bolesti.

Na koje aspekte našeg života utječe san?

Stres

Ako telo ne dobija kvalitetan i redovan san, ono diže uzbunu – zbog čega sledi porast pritiska i pojačano stvaranje hormona stresa – kortizola. Visoki pritisak povećava opasnost od celog niza bolesti.

Kortizol takođe ima brojna nepovoljna delovanja na organizam (povezan je sa depresijom, osteoporozom, poremećajima metabolizma itd) . S druge strane, kvalitetan san omogućuje da se tokom dana lakše nosimo sa stresnim situacijama.

Mršavljenje

Potvrđeno je da osobe, koje spavaju manje od 7 sati, imaju povećani rizik od pretilosti. Osim toga, manjak sna negativno uteče na balans hormona, koji kontroliraju apetit.
Produktivnost i pozornost

Dobar san poboljšava pozornost, ispunjava nas energijom i pozitivno utječe na našu produktivnost tokom dana. Kvalitetan san pomaže da budemo sigurni i oprezni. Svaki dan zbog nedostatka sna na cesti pogine ogroman broj ljudi.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 9:51 am

- Pamćenje
  
  Upravljanje pamćenjem se dešava tokom noćnog sna, kada tijelo prerađuje informacije od prijašnjeg dana i međusobno povezuje događaje, osjetilna iskustva i osjećaje. Nedostatak sna može dovesti do gubitka pamćenja.
- Depresija
  
  Nedostatak sna je izravno povezan sa niskom razinom serotonina u mozgu. Poznato je, da ljudi sa manjkom serotonina imaju veći rizik od depresije. Noćni san igra važnu ulogu u radu našeg mozga i direktno utječe na raspoloženje.
- Imunitet
  
  Nedostatak sna nas može doslovno učiniti bolesnima – jer je naš imunitet oslabljen i ne može se učinkovito boriti sa virusima i bakterijama. Redovit san ne samo da pomaže brzom oporavku od bolesti, nego nas i štiti da se ne razbolimo! Poznato je, da naš imuni sistem najbolje radi tokom nocnog sna.
- Lepota
  
  Izraz „uspavana ljepotica“ itekako ima smisla, jer dok spavamo, naše tijelo se regenerira i oporavlja. Ovaj proces uključuje obnavljanje stanica kože i mišićnih tkiva. Nedostatak sna ubrzava proces starenja, zbog čega koža gubi čvrstoću i elastičnost, nastaju bore i tamni podočnjaci.
Zdravlje srca

Manjak sna povezan je sa povećanim krvnim tlakom i kolesterolom, koji su glavni čimbenici kod bolesti srca, moždanog udara i mnogih drugih bolesti.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 9:53 am

- Prevencija dijabetesa
  
  Ljudi, inače zdravi i vitki, pokazivali su inzulinsku rezistenciju (simptom, koji je povezan sa dijabetesom tipa 2) nakon toga što su ostali bez dubokog sna samo nekoliko noći! Iz toga se vidi, da nas redovit i kvalitetan san štiti od dijabetesa.
- Intelektualna snaga
  
  Redovit san pomaže mozgu da obrađuje informaciju brzo i kvalitetno i omogućuje da lakše shvatimo nove pojmove. Dobar noćni odmor omogućuje veću intelektualnu snagu tokom dana. Naša koncentracija se poboljšava i učenje postaje lakše.
- Koordinacija
  
  Ako se bavite sportom ili drugim aktivnostima, koje zahtijevaju dobru koordinaciju, kvalitetan san će Vam pomoći da budete u najboljoj formi. San također utječe na izgradnju mišića i izdržljivost.
- Kreativnost
  
  Mnogi umjetnici i znanstvenici došli su do genijalnih otkrića upravo u snu, ili odmah nakon buđenja od dubokog sna. Ne samo to – mnogi eksperimenti su pokazali, da je san ključan za kreativno rješavanje problema.
- Dugovečnost
  
  Istraživanja su pokazala, da osobe, koje imaju redovit i kvalitetan noćni san žive duže – vjerojatno zbog zdravstvenih dobrobiti, nabrojenih gore.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 9:55 am

Na kraju moramo napomenuti da je svaka osoba individualna. Zbog toga potrebe za snom mogu se razlikovati od osobe do osobe. Dok će se netko osjećati odmorno nakon 6-7 sati sna, drugima će za odmor biti potrebno 8 ili 9 sati.

Miran san zaista igra važnu ulogu i djeluje kao lijek za naš organizam. Upravo tokom sna naš imuni sistem najviše manifestira svoje zaštitne funkcije.

Kako su pokazala istraživanja univerziteta Stanford, naš imuni sistem aktivno se bori sa bakterijama tokom noći, a tokom dana smanjuje svoju aktivnost. Pretpostavlja se da je to povezano sa cirkadijalnim ritmom našeg organizma. Poremećaji cirkadijalnog ritma povećavaju mogućnost infekcija.

Kako poboljšati san

Nekoliko jednostavnih savjeta će Vam pomoći da poboljšate svoj san i ujutro se probudite odmorni i sretni!

1. zatamnite sobu

Jako svijetlo stimulira rad mozga. Nemojte koristiti jaka svjetla bar sat vremena prije spavanja

1. oslobodite se briga

Riješite se svih briga prije nego što odete spavati. Napišite na papir sve što vas muči, a pokraj toga pokušajte napisati moguća rješenja problema. Također sastavite plan za sutrašnji dan.

2. opustite se!

Tiha ugodna muzika, topla kupka, meditacija, čaša biljnog čaja i vježbe disanja mogu Vam pomoći da se opustite prije spavanja.

3. neka Vaša spavaća soba bude ugodna za san

Neka temperatura u spavaćoj sobi bude ugodna za san, krevet, madrac i jastuk – udobni, a prostorija - dobro prozračena. Nered u spavaćoj sobi može utjecati na san. Izdvojite par minuta, da pospremite stvari u sobi prije spavanja.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 9:57 am

1.

redovito vježbajte, ali ne prije spavanja!

Vježbe, uz mnoge druge zdravstvene dobrobiti, poboljšavaju san. Ali nikako nemojte vježbati neposredno prije spavanja!

2. sunčeva svjetlost

Svi imamo unutarnji sat, koji regulira naše aktivnosti tokom dana i noći. Taj unutarnji sat se aktivira uz pomoć svjetla. Zato nakon buđenja raširite zavjese ili izađite van, da dobijete malo sunčeve svijetlosti. Ako to nije moguće, upalite jaka svijetla.

3. nemojte ići spavati gladni, niti se previše najesti

Ako ste gladni, pojedite nešto lagano. Čaša mlijeka ili biljni čaj sa komadićem tosta bit će sasvim dovoljno. Nikako nemojte jesti tešku, masnu hranu prije spavanja.

4. Izbjegavati: alkohol, kavu, cigarete

Ako volite kavu, pijte ju u dopodnevnim satima. Također izbjegavajte da pijete alkohol neposredno prije spavanja. Cigarete mogu također poremetiti san, jer sadrže nikotin, koji ima stimulirajuća svojstva.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 9:59 am

Mirisi i san

Nedavna studija, provedena u Njemačkoj, potvrđuju, da mirisi direktno utječu na naš san. Različitim ispitivaocima su tokom noći u sobu stavljali različite mirise. Nakon nekoga vremena su ih probudili i pitali, što su oni sanjali. Ljudi, kojima su u sobi mirisale ruže, u glavnom su sanjali lijepe snove. Osobe, kojima su u sobu stavili trula jaja, imali su veliki postotak ružnih snova.

Rezultati studija potvrđuju, da se aromaterapija može koristiti za poboljšavanje kvalitete sna.

5 najboljih mirisa za san:

lavanda
kamilica
bergamot
sandal
mandarin

Za aromaterapiju koristite samo kvalitetna prirodna eterična ulja. U raspršivanju ulja Vam može pomoći difuzer.

CD-i za bolji san

Na tržištu postoje CD-i, koji Vam mogu pomoći da lakše zaspite i da poboljšate kvalitetu sna. U njima se koriste različite tehnike, a između najpoznatijih uspješnih metoda su hipnoza i binauralni tonovi. Dok su neki ljudi skeptični prema takvim metodama, tisuće drugih tvrde, da su ih ovi CD-i spasili od nesanice.

Binauralni i subliminalni CD-i su apsolutno bezopasni i ne izazivaju ovisnost.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:01 am

Difuzeri

Mnogi ljudi znaju da se za ispunjavanje prostorija mirisom eteričnih ulja upotrebljavaju AROMALAMPICE. Aromalampice su svakako estetski prihvatljiv dodatak u prostoriji, no u smislu primjene eteričnih ulja one imaju nekoliko nedostataka:

1. eterična ulja stavljaju se u vruću vodu. Vruća voda izaziva procese razgradnje eteričnog ulja, pogotovo onih ulja bogatih kemijskim spojevima esterima (poput eteričnog ulja lavande) i spojevima monoterpenima (poput mandarine ili limuna). Time se smanjuje njihova ljekovitost, a gubi se i na kvaliteti mirisa.

2. budući da su eterična ulja najčešće smjese različitih kemijskih spojeva, dolazi do pojave frakcionacije, tj, najprije isparavaju spojevi nižeg vrelišta, a tek potom i spojevi višeg vrelišta.

Posljedica toga je opet ista: budući da su eterična ulja smjese spojeva koji su djelotvorniji kao sinergija nego čisti pojedini spojevi koji se nalaze u sastavu eteričnih ulja, takva pojava frakcionacije umanjuje ljekovitu učinkovitost eteričnog ulja. Nadalje, ako promatramo samo mirisnu notu, dolazi do odvajanja lakših nota od baznih nota eteričnog ulja, a time se gubi na kvaliteti mirisa.

DIFUZERI za razliku od aromalampice, ne zagrijavaju eterično ulje, pa ne dolazi do njihove razgradnje. Ulja se raspršuju u sitne kapljice u cjelosti, tj. ne dolazi do odvajanja hlapivijih i manje hlapivih spojeva. Nadalje, difuzeri mogu daleko brže ispuniti prostoriju eteričnim uljem nego aromalampica. To pogotovo dolazi do izražaja kada eterično ulje želimo upotrijebiti u svrhu olakšanja dišnih tegoba (prehlade, gripa...). Putem difuzera zrak prostorije začas se zasiti kapljicama eteričnog ulja i djeluje ljekovito na dišni sustav.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:03 am

Difuzeri su naprave namijenjene raspršivanju eteričnih ulja u prostor u obliku sitnih kapljica. Veličina tih kapljica je vrlo mala, mikroskopski sitna, stoga sliče na oblak, odnosno izmaglicu. Katkad se takvi difuzeri nazivaju i nebulizatori (od latinskog nebulum, maglica). Postoji razni tipovi difuzera. Oni najskuplji raspršuju eterično ulje putem ultrazvuka i češće se koriste u znanstvene svrhe a ne za svakodnevnu uporabu. Jeftiniji, a jednako djelotvorni difuzeri, stvaraju sitne kapljice putem strujanja zraka u tankim staklenim ili metalnim cjevčicama. Sitne kapljice eteričnog ulja da direktno prodiru do alveola u plućima i time se pospješuje ljekovitost eteričnog ulja.

Difuzeri imaju ugrađenu pumpu za zrak, te niz cjevčica koje zrak dovode u veći stakleni spremnik u kojem se nalazi eterično ulje. Pritisak zraka u cijevi raspršuje eterično ulje, a posebno dizajniran otvor staklenog spremnika omogućuje izlazak isključivo sitnim kapljicama koje mogu lebditi u zraku, dok se veće kapljice zaustavljaju i vraćaju nazad u spremnik s eteričnim uljem. Rad pumpe se obično može regulirati, pa što je brži protok zraka, to se i veća masa eteričnog ulja izbacuje iz difuzera.

Kako upotrebljavati difuzer?

Difuzer se koristi u dvije svrhe:

1. za ispunjavanje prostorije eteričnim uljem.
U tu svrhu u spremnik se ulije nekoliko mililitara eteričnog ulja. Difuzer se uključi. Prostorija se ispuni mirisom do one mjere koja vam odgovara (obično se potroši 0,5-1 mL eteričnog ulja). U slučaju da koristite difuzer za ispunjavanje prostorije eteričnim uljima u ljekovite svrhe, poput ravensare ili niaulija kemotipa cineol kod gripe, tada se jedna soba prosječne veličine ispuni s nešto većom količinom eteričnog ulja (2-3 mL).

Pazite: u slučaju da koristite eterična ulja bogata spojevima fenolima (poput timijana kemotipa timol, origana (mravinca), primorskog vriska i sličnih ulja), pretjerivanje s količinom ulja može izazvati iritaciju dišnih puteva!

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:05 am

2. za inhalacije.
U difuzer stavite preporučeno eterično ulje (vidi tekst Aromaterapija za dišne tegobe). Uključite difuzer i izlaz difuzera postavite na cca 10 cm udaljenosti od nosa. Inhalirajte oko 5 minuta, 2-3 puta na dan. Ovo je vrlo elegantan način inhalacije, idealan za sve one kojima se ne da inhalirati nad posudom s vrelom vodom, glave pokrivene ručnikom. Sam proces inhalacije je brži, a primjena eteričnih ulja je djelotvornija i ljekovitija od klasične inhalacije.

Važno: eterična ulja koja se inhaliraju moraju biti iznimno visoke kvalitete, botanički i kemijski definirana, jer u suprotnom nećete postići ljekovito djelovanje ili si možete čak i naštetiti ukoliko se radi o patvorini.

Postoji i uređaj za ispunjavanje automobila mirisom eteričnih ulja, što je jako zgodno, ne samo radi ugodnog mirisa, već i za primjenu kefaličnih (ona koja razbuđuju) eteričnih ulja na dugim putovanjima (primjerice ružmarin kemotip cineol ili verbenon, paprena metvica, eukaliptus globulus ili radiata). Taj uređaj radi na principu zagrijavanja metalne pločice uz koju se nalazi uložak na koji se kapaju eterična ulja.

Izvor: Centar Cedrus

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:06 am

Binauralni Ritam

Valovi našeg mozga utječu na to, kako razmišljamo i reagiramo na svaku situaciju oko nas. Oni nas usmjeravaju na učenje, rad ili relaksaciju... a mogu nas i odvući sasvim u drugom smjeru od onoga što želimo!

Svaka naša aktivnost povezana je sa određenom frekvencijom. Kada ste u stanju relaksacije, Vaš mozak ima jednu frekvenciju. Kada ste budni i usredotočeni, Vaš mozak ima sasvim drukčiju frekvenciju.

Dali je moguće kontrolirati aktivnost našeg mozga? – Odgovor je da, ali tehnike poput hipnoze, meditacije i autosugestije oduzimaju puno vremena i zahtijevaju veliku disciplinu.
Međutim, najnovija istraživanja potvrđuju da postoji sigurniji i efikasniji način stimulacije valova mozga. Riječ je o binauralnom ritmu, ili binauralnim tonovima - jednostavnoj i učinkovitoj metodi, koja može biti dostupna svim.

Aktivnost mozga utječe na naš život

Mozak je elektrokemijski organ. Istraživanja su pokazala da mozak u punoj funkciji generira deset vata snage. Električna aktivnost mozga se opisuje pomoću moždanih valova.

Aktivnost mozga kontrolira naš život. Moždani valovi utječu na to, kako razmišljamo i kako reagiramo na svaku situaciju. O njima ovisi vaše raspoloženje. Naš nas mozak potiče da radimo, učimo i rješavamo probleme, ili nam daje signal da se trebamo odmoriti.

Postoji više vrsta moždanih valova različitih amplituda i frekvencija. U ovoj tabele navedene su različite frekvencije (valovi mozga) i kako one utječu na naš život.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:08 am

< 40 Hz

Gama valovi

Visoka umna aktivnost, uključujući opažanje, rješavanje problema, strah i svijest

13 – 40 Hz

Beta valovi

Aktivnost, produktivno razmišljanje, koncentracija, budnost, saznanje

7-13 Hz

Alfa valovi

Relaksacija (u budnom stanju), pred-spavanje, drijemež

4-7 Hz

Theta valovi

San sa snovima, duboka meditacija

> 4 Hz

Delta valovi

Duboki san (bez snova), gubitak tjelesne svjesnosti

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:11 am

Dali je moguće kontrolirati aktivnosti mozga?

Da, i ljudi to rade od pamtivijeka. Mnogi narodi znaju, da se zvuk može koristiti u svrhu izazivanja različitih stanja svijesti.
Od tibetanskih napjeva, ritmičnog udaranja bubnjeva američkih indijanaca, zvuk je imao važnu ulogu u liječenju i duhovnoj vježbi mnogih naroda kroz stoljeća. Drevne kulture su bile svjesne pozitivnih učinaka moždanih valova puno prije moderne znanosti.

Proučavanjem upotrebe bubnjeva otkriveno je da je frekvencija udaraca odgovorna za vođenje šamana u više sfere svijesti. Nije slučajno da je frekvencija bubnjeva, dakle frekvencija koja dovodi šamana u stanje blaženstva i izuzetne opuštenosti, oko 4.5 Hz, što odgovara niskoj theta razini.

Korištenje repetitivnog ritma i napjeva za liječenje i postizanje izuzetnih stanja svijesti poznati su: sjevernoameričkim šamanima, hinduističkim liječnicima, tibetanskim svećenicima, sufijevskim dervišima, uvježbanim yogijima...

U Indiji postoje pjesme i mantre specijalno napravljene za liječenje bolesti. Uvježbavaju ih Babaji - hindu liječnici, a pomažu čak kod neizlječivih bolesti.

Najnovija istraživanja su otkrila zakon, koji stoji iza drevnih načina liječenja. Postoji jednostavni, efikasni i znanstveno potvrđeni način stimulacije mozga, koji može biti dostupan svim!

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:13 am

Lucidno sanjanje

Gotovo trećinu života provedemo spavajući. Nekima je to vrijeme ispunjeno živopisnim snovima, neki imaju noćne more, neki su uvjereni kako uopće ne sanjaju, a neki (ma koliko to čudno zvučalo) odlaze na spavanje kako bi se u snu - probudili. Ovi posljednji nazvaju se još i oneironautima (od grčkog “istraživači snova”) ili lucidnim sanjačima.

Jedan od najpoznatijih oneironauta je američki znanstvenik Steven LaBerge, osnivač Instituta za lucidno sanjanje u Californiji. “Lucidni sanjači mogu svjesno utjecati na događaje u snu”, objašnjava LaBerge, “Mogu stvarati i preoblikovati objekte, ljude, situacije, svjetove, čak i sami sebe. Prema standardima fizičke i društvene stvarnosti, mogu činiti nemoguće.”

No krenimo redom… Što je to lucidan san?

Lucidan san je san u kojem je čovjek svjestan da sanja.
Većina ljudi je imala naznake lucidnosti u snu barem jednom u životu. Najčešće se to događa kada sanjamo da nam prijeti neka opasnost pa se shvativši “da je to samo san” brže bolje odlučimo probuditi. Ali, ako je to samo san, a mi smo ti koji sanjamo, zašto umjesto da se probudimo ne bismo odlučili nastaviti sanjati? Ovaj put - ono što želimo.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:16 am

Znanstveni dokaz

Osim subjektivnih doživljaja, postoje i čvrsti znanstveni dokazi o postojanju ovog stanja svijesti. Naime, tijekom sanjanja, kao što znamo, tijelo miruje. Međutim, tijekom sanjanja pomičemo očne jabučice. Odatle potječe i naziv - REM faza spavanja (engl. rapid eye movement).

U potrazi za dokazom o postojanju lucidnog sanjanja, Dr. LaBerge se sjetio upotrijebiti to kretanje očiju u svrhu signalizacije. Odlučio je prespavati u laboratoriju i sa svojim suradnicima se dogovorio da će, kada se u snu osvijesti, dati dogovoreni znak očima - npr. tri puta lijevo desno i dva puta gore dolje. Tijekom noći snimani su njegovi moždani valovi i pokreti očiju kako bi se utvrdilo u kojoj fazi spavanja će signal biti poslan. Rezultati ovog eksperimenta predstavljali su vrlo značajan pomak u istraživanju lucidnog sanjanja. Dogovoreni signal (što je potvrdio zapis poligrafa) je bio poslan iz REM faze spavanja. Dakle, iz faze u kojoj se događa sanjanje. To je bio čvrsti dokaz da je lucidno sanjanje stvarna pojava, a ne nešto što nam se pričinja.

Pokreti očima su, dakle, poveznica između svijeta budnosti i svijeta sna. Gledamo li u lucidnom snu tenisku utakmicu, naše oči će se iza zatvorenih kapaka ritmički kretati lijevo-desno. Promatramo li polijetanje rakete, baš kao i u stanju budnosti, pogled ćemo upirati prema gore. Pokreti očima korišteni su i kao signalizacija za ispitivanje percepcije protoka vremena u lucidnom snu. Sanjači bi poslali signal, zatim bi određeno vrijeme pričekali (npr. odbrojali bi deset sekundi), a zatim poslali sljedeći signal.

Ovakvim i sličnim istraživanjima pokazalo se kako vrijeme u lucidnim snovima teče približno jednako kao i u budnosti.

Međutim, je li to tako i u običnim snovima? Ponekad se tijekom jedne noći zna dogoditi da odsanjamo san za koji nam se čini kako traje godinama. “Vjerujem da se taj efekt u snovima postiže istim scenskim trikom koji izaziva iluziju prolaza vremena na filmu ili u kazalištu”, objašnjava LaBerg, “Ako, na platnu ili pozornici, vidimo nekoga kako isključuje svjetlo kada sat otkucava ponoć, a zatim nakon nekoliko trenutaka tame vidimo kako isključuje budilicu dok jutarnje sunce sja kroz prozor, mi ćemo prihvatiti da su prošli mnogi sati, iako znamo da je prošlo svega nekoliko sekundi.”

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:18 am

Tehnike i vježbe

Lucidno sanjanje nije urođeni talent koji imamo ili nemamo, već vještina koju možemo razviti ovisno o našoj želji i ustrajnosti.

Prvi korak za one koji žele pokušati lucidno sanjati je poboljšati pamćenje snova. U našoj kulturi ne obraćamo puno pažnje na snove, pa ih nismo navikli pamtiti. Najbolji postupak za poboljšanje dosjećanja snova je početi ih zapisivati. Na taj način im pridajemo značaj, što rezultira boljim pamćenjem snova. Zatim, tu postoje različite tehnike kao što je npr. "traženje znakova sanjanja" tj. pojava kojih u budnom stanju nema. Npr. - sanjamo kako letimo ili razgovaramo s pokojnom bakom. Takve stvari nas upozoravaju da se radi o snu.

Radeći spisak pojava ili situacija koje često sanjamo i koje nam govore - ovo je san, ovo nije moguće u stanju budnosti, stavljamo naglasak na njih. Naučivši opažati znakove sanjanja, možemo si sugerirati da ćemo, kad god se desi ta situacija, zapitati: “Sanjam li ili sam budan?” Sjetimo li se to zapitati u snu, na pragu smo da ga učinimo lucidnim.

Nakon toga, sljedeći korak je testiranje stanja svijesti. Jedan od načina testiranja jesmo li budni ili sanjamo je poskočiti u zrak. Ostanemo li u zraku malo duže nego što je prirodno – sanjamo! Zatim, moguće je probati nešto pročitati. Obično, ako u budnom stanju pročitamo nešto, okrenemo se pa za par sekundi opet probamo pročitati, tekst je tu. U snovima, kada pokušamo dva puta pročitati istu stvar, obično se pojavi nešto drugo - promijeni se tekst ili nikako ne možemo razaznati slova. "Jednom sam se probudio iz sna u kojem se moja kontaktna leća ispavši mi iz oka, unmožavala poput neke vrste super-protozoe", piše LaBerge, "Riješio sam da ću ubuduće u takvim snovima zapaziti tu mutantnu leću kao znak sanjanja. I stvarno, postao sam lucidan u dvanaestak snova prepoznavši tu naročitu neobičnost. Svatko od nas ima svoje vlastite osobne znakove sanjanja, iako su neki od njih opće poznati, kao što je slučaj kada idemo na posao u pidžami. Primjeri tuđih znakova sanjanja mogu vam pomoći pri prepoznavanju svojih vlastitih, ali upamtite da će vaši znakovi sanjanja biti isto toliko jedinstveni kao što ste i vi sami."

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:20 am

Blagodati lucidnog sanjanja

Nećemo li se osjećati umorni nakon što smo bili “budni” unutar sna? “Lucidno sanjanje je obično upravo isto tako odmarajuće kao i nelucidno sanjanje”, objašnjava LaBerge, “Budući da lucidni snovi imaju tendenciju da budu pozitivna iskustva, u stvari se nakon njih možete osjećati ojačani. Koliko umorni se osjećate nakon nekog sna ovisi o tome što ste u snu činili – ako ste se do iznemoglosti nelucidno borili sa frustrirajućim situacijama, vjerojatno ćete se osjećati umornijim nego ako ste u snu shvatili da je to san i da vaše svjetovne brige u snu nisu važne.”
“Vjerojatno jedini ljudi koji ne trebaju eksperimentirati s lucidnim sanjanjem su oni”, smatra LaBerge, “koji nisu sposobni razlikovati budnu stvarnost od konstrukta njihove vlastite imaginacije. Inače, učenje lucidnog sanjanja neće učiniti da izgubite sposobnost razlikovanja budnosti i sanjanja. Upravo obrnuto, prakticiranjem lucidnog sanjanja postajemo svjesniji.”

Bezgranične mogućnosti

Ljudi često svoje lucidne snove smatraju najčudesnijim iskustvima u životu. U lucidnim snovima možemo raditi gotovo sve što smo sposobni zamisliti. Možemo naći ispunjenje kako banalnih tako i uzvišenih želja. “Možete izabrati da bančite na orgijskim proslavama, da se uzdižete ka zvijezdama ili da putujete u misteriozne krajeve”, bilježi LaBerge, “Možete se pridružiti onima koji testiraju lucidno sanjanje kao oruđe za rješavanje problema, samoiscjeljivanje i osobni rast. Ili možete istraživati implikacije učenja iz drevnih tradicija i izvještaja modernih psihologa koji nagovještavaju da vam lucidni snovi mogu pomoći da pronađete svoj dublji identitet – tko ste vi stvarno.”

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:21 am

ZA ONE KOJI ODLUČE POKUŠATI LUCIDNO SANJATI:

Par korisnih savjeta…

- Koliko često se upitate: “Jeli ovo san?” Jeste li baš potpuno, sto posto uvjereni kako upravo sada ne sanjate ekran i retke koje čitate? Ako si nikada ne postavljate to pitanje dok ste budni, kako ćete ga se sjetiti postaviti dok sanjate? Naviknete li se barem pet do šest puta dnevno zapitati sanjate li, tu naviku ćete ponijeti i u svijet snova. Jednom ćete se možda zapitati i odgovor neće biti “ne”, već: “Ne mogu vjerovati… Zaista se dogodilo! Ja sanjam!”

- Prije spavanja, nakon što ste “izoštrili svoju želju” za lucidnim sanjanjem, duboko se opustite. Preporučljive su vježbe progresivne relaksacije i abdominalnog disanja.

- Kako biste poboljšali prisjećanje snova, namjestiti budilicu da vas probudi u vrijeme kada najvjerojatnije sanjate. Budući se REM periodi pojavljuju u približnim intervalima od devedeset minuta, prikladno vrijeme će biti umnošci od devedeset minuta od trenutka kad ste legli na spavanje. Usmjerite se na kasnije REM periode namještajući budilicu na četiri i pol, šest ili sedam i pol sati nakon što ste otišli na spavanje.

- Želite li se zaista potruditi, preuredite vrijeme vašeg spavanja. Ako obično spavate od ponoći do šest, ustanite u četiri i ostanite budni dva sata, a zatim se vratite se u krevet i nadoknadite to vrijeme spavajući od šest do osam. Tijekom dva sata odgođenog spavanja imat ćete mnogo više perioda REM-a nego što biste imali spavajući u uobičajeno vrijeme i imat ćete povećanu vjerojatnost lucidnog sanjanja.

Često se događa da ljudi, nakon što čuju ili pročitaju kako je moguće postati svjestan unutar sna, upravo naredne noći dožive svoj prvi lucidan san. Pa, eto, ako već niste, možda je noć koja slijedi upravo savršena za jedno putovanje na mjesec ili, recimo…

Preuzeto sa http://www.sveznar.com/lucidnosanjanje.html

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:24 am

O SPAVANJU

O snovima je napisano tisuće i tisuće stihova, romansiranih redaka (i sanjarica, ofkoz).. O snovima pripovijedamo, tražimo im značenje, govorimo da imaju/nemaju smisla.

Iz odnosa prema snovima gotovo da određujemo svoje svjetonazor – vjerujem / ne vjerujem u snove.

Međutim, o aktivnosti koja nam jedina može priuštiti te snove (osim ako se niste 'Ja ću budan sanjati' tip) malo ćete toga naći u povijesti književnosti.
Hajde, hvala nebesima, pa su se proizvođači madraca dosjetili ispraviti tu nepravdu. Istina bog, napravili su od madraca cijelu nauku, a kako svaka nauka košta, tako i neki madraci dođu kao da su ih na Harvardu šivali.

O onom najvažnijem, 'urednom' spavanju naći ćete jako malo. Još o tome koliko je sati sna potrebno se i govori. Često se izvlačimo na to da je i Napoleon malo spavao. Ali o tome kada treba otići u krevet, govori se jako malo. Zapravo, kada za nekoga kažemo da ide spavati s kokošima, to mu baš i nije neki kompliment.

A tajna kvalitetnog sna nalazi se upravo u trenutku odlaska u krevet, pa, sukladno tome, i trenutku ustajanja. Ovom pitanju ćemo posvetiti više pažnje ako nam ga podastre neki autoritet ajurvedske medicine (stavljam u sljedećem postu), negoli naši baba i dida, kojima su se oči sklapale već uz Dnevnik.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:26 am

Spavanje i sanjanje

Pišu: prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neuropsihijatrije, Predstojnica Klinike za neurologiju KB "Sestre milosrdnice" u Zagrebu, mr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med., spec. neurologije, Klinika za neurologiju KB "Sestre milosrdnice" u Zagrebu, Branka Vidrih, dr., med., spec. psihijatrije, Klinika za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti, KB "Sestre milosrdnice" u Zagrebu

San nam je prijeko potreban budući da tijelo ne može izdržati neprekidnu izloženost 24-satnom naporu. No ono se nikada sasvim ne isključuje. Čak i dok spavamo mozak je vrlo aktivan. Zapravo, prema jednoj teoriji mozak se upravo u snu - kada osjeti gotovo ne šalju nikakve podatke - reprogramira, a to, očito, postiže tako da se oslobađa svih zastarjelih i nepoćudnih informacija.

Postoje dva tipa spavanja: non REM (NREM) i REM spavanje. Oba su naznačena s karakterističnim fiziološkim promjenama.

NREM čini 75 do 80% ukupnog spavanja u odraslih. To je tzv. ortodoksno spavanje karakterizirano opadanjem metaboličke aktivnosti, krvnog tlaka i broja otkucaja srca. Ortodoksno spavanje možemo dalje podijeliti na dvije faze: lagan ortodoksan san i dubok ortodoksan san. U lakom ortodoksnom snu tijelo tijekom noći do 40 puta promijeni svoj položaj kako bi cirkulacija krvi tekla nesmetano, a mišići ostali pokretni. No u dubokom ortodoksnom snu i mišići i mozak su do krajnosti opušteni. Noću, dok spavamo, obično oko pet puta prelazimo iz ortodoksnog u paradoksalan san.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:27 am

Za paradoksalno spavanje karakteristično je nepravilno disanje i puls, kao i brzo kretanje očiju (REM). REM spavanje slijedi nakon svakog ciklusa NREM spavanja. Većina snova pojavljuje se tijekom REM faze sna. Moguće je da se spomenuto reprogramiranje zbiva upravo tijekom takozvanoga paradoksalnog sna (REM).

Eksperimentalno je dokazano da spavači mogu vrlo vjerno opisati svoje snove ako ih probudimo za vrijeme takvog spavanja. S druge strane, nakon što mine samo pet minuta od REM spavanja, sjećanje na ono što smo sanjali je maglovito, a ako prođe deset minuta, ne sjećamo se više ničega. Ljudi koji tvrde da ne sanjaju su oni koji se ne bude odmah nakon REM spavanja već ulaze u novu fazu ortodoksnog spavanja. REM spavanje u prosjeku traje oko 15 do 20 minuta, zatim slijedi 60 do 90 minuta ortodoksnog spavanja. Tijekom jedne noći snovima pripada čak dva sata spavanja.

Spavači koji su eksperimentalno bili lišavani REM spavanja - tako što ih se budilo kad bi ušli u REM fazu - postajali su sve tjeskobniji, razdražljiviji i agresivniji i teško su se koncentrirali. Neki su imali halucinacije. Poslije su to nadoknađivali dodatnim i duljim razdobljima spavanja.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:29 am

Spomenuti dokazi navode nas na zaključak da u mozgu postoji sustav koji regulira ponašanje vezano uz porive - glad, spolni nagon, agresivnost - a tijekom sna se obično "prazni". Ako se funkcioniranje toga sustava poremeti, do nekontrolirane REM aktivnosti dolazi u budnu stanju. Očito je da bismo tome mogli pripisati halucinacije koje su neki ispitanici doživljavali nakon što su bili lišavani sna.

Kvaliteta i kvantiteta sna određena je vremenom kada se odlazi spavati, vremenom od lijeganja do usnivanja, brojem i vremenom buđenja tijekom sna, vremenom konačnoga jutarnjeg buđenja te učestalošću i trajanjem dnevnog sna. Potrebno je uzeti u obzir hranu te konzumiranje alkohola prije odlaska na spavanje, fizičku ili mentalnu aktivnost, uzimanje ili izostavljanje lijekova, kofeina i nikotina te također razinu i vrijeme fizičke aktivnosti. I organske bolesti (kardiovaskularne, plućne bolesti, Parkinsonova bolest, druge kronične bolesti) te psihički simptomi (depresija, anksioznost, manija i hipomanija) također utječu na kvalitetu sna.

Za dobar san potrebna je ponajprije dobra higijena spavanja, uz izbjegavanje čimbenika koji mogu poremetiti san, a u slučaju poteškoća savjetuje se racionalna upotreba lijekova (hipnotika, sedativa, antidepresiva). Od koristi su i druga sredstva kao što je izloženost svjetlosti.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:31 am

Poremećaji spavanja

Veliki postotak ljudi žali se na probleme vezane uz spavanje. Poremećaj spavanja može uzrokovati emocionalne promjene, poteškoće u memoriranju, lošije motoričke sposobnosti, smanjenu učinkovitost na poslu, povećanu učestalost nezgoda u prometu. Također može pridonijeti kardiovaskularnim poteškoćama i mortalitetu. Najčešće je riječ o nesanicama i spavanju tijekom dana.

Cirkadijani poremećaj ritma spavanja je

desinkronizacija između unutarnjeg ritma budnosti i spavanja u okolini. Bolesnici obično imaju nesanicu (insomnia), pretjeranu pospanost tijekom dana ili oboje, što se tipično rješava nakon što se "unutarnji sat" prilagodi.

Nesanica je vrlo česta smetnja koja označuje poteškoće pri usnivanju ili trajanju spavanja, a izazivaju je najraznovrsniji uzroci: fizički, kao što je svrbež ili bol, zatim neodgovarajuća posteljina, tjeskobnost ili uzrujanost, loša probava, uzbuđenost, konzumiranje čaja ili kave prije odlaska na spavanje, nedovoljna fizička aktivnost, zagušljiva spavaća soba ili potreba za mokrenjem tijekom noći.

Pospanost tijekom dana označuje spavanje tijekom dana. Nesanica i pospanost tijekom dana nisu poremećaji za sebe nego simptomi poremećaja sna. Poremećaj cirkadijanog ritma može biti rezultat vanjskih promjena ( jat lag, smjenski rad) ili unutarnjeg poremećaja dnevno/noćnog ritma samog tijela (sindrom odgođenog usnivanja).
Poremećaj spavanja uzrokovan vanjskim utjecajima mijenja i druge promjene u tijelu (uključujući tjelesnu temperaturu, izlučivanje hormona). Uz nesanicu i pospanost, to može uzrokovati mučninu, slabost, iritabilnost i depresiju. Učestale promjene cirkadijanog ritma (učestala duga putovanja, smjenski rad) posebno su teški za organizam. Simptomi se povlače nakon nekoliko dana kada se uspostavi ritam. Svjetlost najviše određuje cirkadijani ritam. Izloženost svjetlu (dnevno svjetlo ili umjetno svjetlo od 5 000 do 10 000 luxa) nakon vremena kada se želi probuditi ubrzava "podešavanje" organizma. Može se probati i s melatoninom.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:33 am

Poremećaj spavanja i nesanica mogu biti vezani uz psihičke smetnje (npr. depresiju) te potrebu prilagodbe na novu situaciju - akutni emocionalni stres (emocionalni stres, gubitak posla, hospitalizacija). Simptomi se tipično povlače nakon uklanjanja stresogenih čimbenika. Nesanica je najčešće kratkotrajna i prolazna.

Fizičke promjene mogu utjecati na san i uzrokovati pospanost tijekom dana. Bolesti koje uzrokuju bol ili nelagodu (artritis, rak, hernija diska), posebno one koje se pogoršavaju s pokretom, uzrokuju prolazne faze noćnog buđenja i lošu kvalitetu sna. Liječenje se temelji na liječenju uzroka i smanjenju tegoba primjenom npr. analgetika prije spavanja.

Nesanica ili pak pospanost tijekom dana mogu biti rezultat kronične uporabe stimulativnih lijekova ili nekih drugih sredstava ovisnosti koji djeluju na pojedine faze spavanja.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:35 am

Narkolepsija je karakterizirana pretjeranom pospanošću tijekom dana, često s naglim gubitkom tonusa mišića (katapleksija), paralizom spavanja te s hipnagognim fenomenima. Uzrok tog poremećaja nije poznat. Dokazano, postoji genetska predispozicija za spomenuti poremećaj pa djeca bolesnika s narkolepsijom imaju 40 puta povećan rizik za narkolepsiju. Unatoč tome podudarnost u blizanaca je niska (25%), što upućuje na čimbenike vezane uz okolinu, a što često utječe na provokativni faktor. Narkolepsija je jednako česta u oba spola. Glavni znak je prekomjerno spavanje tijekom dana, katapleksija, hipnagogne halucinacije i paraliza spavanja. Oko 10% bolesnika ima sva četiri ova poremećaja. Mnogi bolesnici imaju i poremećaj noćnog spavanja. Simptomi se obično pojavljuju u adolescenata ili mlađih odraslih osoba koji prethodno nisu bili bolesni, iako početak može biti vezan uz neku bolest, stresni događaj ili razdoblja deprivacije spavanja. Kada započne, narkolepsija se proteže tijekom cijeloga života, s time da životni vijek nije skraćen.

Pospanost tijekom dana može se pojaviti bilo kada. Epizode spavanja variraju od nekoliko do više njih tijekom dana i svaka može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Bolesnici privremeno mogu odoljeti spavanju, mogu se također lako razbuditi kao iz normalnog sna. Spavanje se pojavljuje tijekom monotonih radnji (čitanje, gledanje televizije, prisustvovanje sastancima), no može se pojaviti i tijekom kompleksih radnji (vožnja, govor, pisanje, jelo).

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:37 am

Katapleksija je trenutačna slabost mišića ili paraliza bez gubitka svijesti koja je potaknuta emocionalnim reakcijama, kao što su veselje, ljutnja, strah, sreća ili, često, iznenađenja. Slabost može biti ograničena na ekstremitete (npr. bolesnici mogu ispustiti štap kada riba zagrize mamac) ili može uzrokovati nagle padove nakon smijanja ili ljutnje. Ti su napadaji rezultat smanjenja mišićnog tonusa koje se pojavljuje tijekom REM faze sna. Katapleksija je prisutna u oko 3/4 bolesnika.

Paraliza spavanja je trenutačna nemogućnost pomicanja odmah nakon usnivanja ili nakon buđenja. Ove povremene epizode mogu biti zastrašujuće. Pojavljuje se u oko 1/4 bolesnika, ali isto tako i u zdrave djece i rjeđe u zdravih odraslih osoba.

Hipnagogni fenomeni su posebno živahne vidne ili slušne halucinacije koje se pojavljuju kada se usniva ili, rjeđe, odmah nakon buđenja. Teško ih se razlikuje od intenzivnog sna i slični su živahnim snovima koji su karakteristični za REM fazu spavanja. Hipnagogni fenomeni prisutni su u oko 1/3 bolesnika, česti su kod zdrave mlade djece i povremeno se pojavljuju kod zdravih odraslih osoba.

Idiopatska hipersomnija je produljenje noćnog sna uz pospanost tijekom dana - razlikuje se od narkolepsije prema izostajanju katapleksije, hipnagognih halucinacija i paralize spavanja.