O snu

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:40 am

Poremećaji sna

Hodanje u snu (somnabulizam) - smetnja je kojoj je svojstveno da čovjek koji hoda u snu zapravo spava, ali izvodi različite mehaničke pokrete kao što su hodanje ili govorenje. Ti pokreti izmiču njegovoj svjesnoj kontroli, a kad se probudi, ne sjeća ih se. Brojne tragedije iz povijesti proglašene su bona fide slučajevima somnabulizma, a počinioci nisu kažnjeni, već su podvrgnuti liječenju. Psiholozi smatraju da somnabulizam označuje razdvajanje ponašanja od svijesti u nastojanju da se razriješe sukobi koji se tijekom sna pojavljuju u nesvjesnim slojevima uma. Psihoterapija može pridonijeti otkrivanju takvih konflikata i razloga hodanja u snu. Djeca su otprilike dvostruko podložnija hodanju u snu od odraslih.

Ljuljanje u snu - vrlo je česta smetnja pri spavanju. Ljudi i djeca koja se ljuljaju u snu izloženi su fizičkoj opasnosti i ozljeđivanju. Začudo, ljuljanje ne prekida san već ga zapravo pojačava.

Govorenje u snu - manji je problem pri spavanju. Ljudi koji govore u snu plaše se da ne kažu nešto što ne žele, ali ono što izgovaraju obično je sasvim nesuvislo.

Noćni strah - označuje epizode straha, vriskanja, koje su vezane uz mjesečarenje. Češći je u djece. U odraslih noćni su strahovi često povezani uz mentalne poteškoće ili alkoholizam.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:42 am

Noćne more - također su češće u djece. Pojavljuju se tijekom REM faze sna, posebno tijekom febriliteta, opće malaksalosti ili konzumiranja alkohola. Terapija je usmjerena na rješavanje psihološkog problema koji je u podlozi.

Noćni krampi - bolni grčevi u listu ili mišićima stopala pojavljuju se tijekom sna u inače zdravih ljudi srednje i starije životne dobi. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i anamneze. Prevencija uključuje rastezanje zahvaćenih mišića tijekom nekoliko minuta prije spavanja te također u trenutku pojave grčeva. Primjenjivani su brojni lijekovi, ali niti jedan nije bio učinkovit.

Periodični pokreti ekstremiteta i sindrom nemirnih nogu češći su tijekom srednje i starije životne dobi. Mehanizam nastanka smetnji nije jasan, no može biti riječi o abnormalnostima u prijenosu podražaja putem određenih supstancija u mozgu ili je vezan uz prekid uzimanja nekih lijekova, s uzimanjem stimulansa, antidepresiva, kod kroničnoga bubrežnog zatajenja, zatajenja jetre, trudnoće, anemije i ostalih poremećaja.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:45 am

Dijagnoza i liječenje

Dijagnostičke metode koje primjenjujemo pri dijagnosticiranju tih smetnji uključuju precizno uzete anamnestičke podatke, klinički status te polisomnografska snimanja i testove latencije spavanja. Slikovni prikaz mozga i testovi krvi i urina mogu potvrditi određenu dijagnozu. Liječenje bolesnika s određenim tegobama je specifično, ovisi o poremećaju spavanja ili sanjanja. Preporučuje se higijena sna, izbjegavanje provokativnih čimbenika, liječenje pridruženih bolesti, osobito u starijih i kroničnih bolesnika. Od koristi su i kontrolirane doze lijekova (hipnotika, sedativa ili stimulusa) ili pak druge metode (primjena dnevnoga ili umjetnog svjetla).

Koliko nam je potrebno sna?

Iako je nedvosmisleno utvrđeno da nitko ne može beskonačno izdržati bez spavanja, ima ljudi koji sasvim dobro žive premda spavaju samo sat ili dva na noć.

Ljudima koji malo spavaju obično su svojstvene zajedničke osobine: fizički su zdravi, sportski građeni, a raznovrstan rad i brojni interesi ispunjavaju im duge sate njihove budnosti. Za razliku od ljudi koje muči nesanica, oni se rijetko žale na umor. U nekim slučajevima sklonost kratkotrajnom spavanju je nasljedna.

Činjenica da postoje ljudi kojima je dovoljno sat-dva spavanja upozorava na širok raspon potreba za snom. Uobičajeno je potrebno osam sati sna. No i sami pojedinci, i oni iznad i oni ispod magične brojke od osam sati sna, veoma se razlikuju u potrebama za snom.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:47 am

Još nerođeno dijete većinu vremena provodi spavajući, a novorođenče spava u prosjeku 16 sati na dan. S godinama potreba za snom postupno slabi pa sa 10 sati, koliko je potrebno šestogodišnjem djetetu, u dobi od 12 godina pada na 9 sati. Odraslom čovjeku u prosjeku je potrebno sedam i pol sati sna.
Spavanje nam je svima nužno, no njegova specifična uloga još je uvijek prijeporna. San nam je možda potreban isključivo zato da bi se mozak reprogramirao. Ili, možda, omogućuje tijelu da se, poput baterije, opet napuni. Dok spavamo, povećava se proizvodnja hormona rasta i proteina, što će reći da se tijelo tijekom sna servisira i obnavlja.
Međutim, pokušaji mjerenja različitih psiholoških parametara nisu iznijeli na vidjelo niti jedan biokemijski čimbenik koji bi objasnio spavanje. Sve što pouzdano znamo jest da naš učinak, ako smo lišeni sna, opada.

Nekoliko zanimljivosti vezanih uz spavanje i sanjanje

Tumačenje snova

Prvi psiholog koji je snovima posvetio veliku pozornost bio je Sigmund Freud. Prema njegovu mišljenju, snovi su izraz - ponekad do krajnosti simboličan - poriva neprihvatljivih našoj svjesnoj, odgovornoj ličnosti. Jedna od njegovih funkcija je, dakle, oslobađanje potisnutih napetosti. Freud je također smatrao da su snovi, s obzirom na to da za vrijeme spavanja slabi budnost našeg stražara Superega, naše društvene i moralne svijesti, prilika za ispunjenje potisnutih želja.

Naslov: Re: O snu Sre Dec 16, 2009 10:51 am

Snovi i razlike među spolovima

Godine 1966. dvojica američkih psihologa, Calvin Hall i Robert van de Castle, razvili su metodu praćenja sadržaja snova i primijenili je na ispitivanje snova 100 studenata i 100 studentica koledža. Ustanovili su da se radnja ženskih snova obično zbiva u dobro poznatim, zatvorenim prostorima, a muških na nepoznatim mjestima, na otvorenom. Muškarci češće sanjaju o skupinama ljudi, žene o pojedincima koji su im dobro poznati. U muškim snovima prisutnije je nasilje, seks, fizička aktivnost i uspjeh; u ženskim finiji oblici nasilja, više osjećaja i verbalnih aktivnosti.

Neuspjeli snovi

Prema Freudu, noćne more su neuspjeli snovi. Snivač se budi jer su njegove misli tako zastrašujuće da mora pokrenuti svjesne obrambene mehanizme i staviti ih pod kontrolu. Psihološki gledano, noćne se more razlikuju od noćnih strahova. Prve mogu povećati puls snivača s 64 na oko 80 otkucaja u minuti, dok ga druge mogu povećati čak do 150 otkucaja u minuti. Obično se smatra da su noćni strahovi silni napadaji tjeskobe, a češći su u djece nego u odraslih, vjerojatno stoga jer su oni razvili druge mehanizme hvatanja u koštac s tjeskobom.

Spavanje i smrt

Što smo stariji spavamo lošije, a najnovije istraživanje američkoga Nacionalnog instituta za starenje pokazalo je da postoji veza između trajanja sna i duljine života. Stariji ljudi koji spavaju više od deset i pol sati ili manje od četiri i pol sata možda spavaju "patološkim snom", što pokazuje da im je zdravlje ugroženo. Tu povezanost potkrepljuju i dokazi da pojavljivanju bolesti kao što su rak ili srčane smetnje prethodi sklonost nenormalno dugotrajnom, odnosno kratkotrajnom spavanju.

alternativa e-novine

Naslov: Re: O snu Sub Dec 19, 2009 7:44 pm

ZANIMLJIVOSTI O SPAVANJU

KAD PILOTI ZADREMAJU

Da li ste znali da jednu od čak 12 avionskih nesreća izazove pilotovo spavanje u kabini?
Istraživanje američkog eksperta Džona Kaldvela, koje je obuhvatilo avio nesreće u proteklih 30 godina, pokazalo je da je posada izmorena dugim letovima i nepredvidivim rasporedom letenja. Najveći problem se javlja u toku noćnih letova, kada je pilotov umor odgovoran za četvrtinu svih avio nesreća.
Kaldvel, stručnjak teksaške laboratorije za istraživanja, kaže: "Piloti su stalno suočeni sa ranim odlascima, kasnim dolascima i nestandardnim radnim satima, koji uključuju noćna dežurstva i klizni raspored."

Po novom pravilu Evropske unije, maksimalno vreme letenja za pilote je 14 časova, dok je trenutno ograničenje u Velikoj Britaniji 12 časova.

SPAVANJE NA POSLU

Istraživanje koje je sprovela britanska agencija EEDA pokazuje da 30 posto ljudi najbolje ideje dobija u krevetu, a samo 11 posto na poslu. Stoga se zalažu da se u firmama postave ležajevi na kojima bi se zaposleni mogli malo odmoriti i probuditi se kreativniji i produktivniji. Autori knjige “Umeće dremanja na poslu” nude i praktične savete: obavestite kolege da se spremate da pridremate, pronađite tajno mesto gde vas neće probuditi pre vremena i navijte sat da ne prespavate radni dan.

SPAVANJE U SVEMIRU
Najbolja stvar vezana za spavanje u svemirskom brodu je da to možete učiniti bilo gde. Usled mikrogravitacije, spavanje na podu je isto tako udobno kao i spavanje na zidu ili plafonu, a da vam pri tom ne trebaju ni dušek ni jastuk.
Ovo su neki od problema koji se javljaju kod neispavanog kosmonauta:
1. deficit pažnje;
2. usporavanje misaonih procesa;
3. produženje reakcionog vremena;
4. problemi sa pamćenjem, percepcijom, rasuđivanjem i donošenjem odluka;
5. pogoršanje raspoloženja, razdražljivost i sledstveno negativne interpersonalne interakcije;

6. promena svesti (kao krajnji efekat).

PREMALO SNA POVEĆAVA RIZIK ZA SKUPLJANJE VIŠKA KILOGRAMA

Istraživanje američkih naučnika iz National Institute of Mental Health pokazuje da premalo sna povećava rizik za skupljanje viška kilograma. Naučnici veruju da leptin, hemikalija koja se luči u snu, kontroliše količinu masnoća u organizmu tako da signalizira kada smo siti. Po njihovom mišljenju, nedostatak sna utiče i na hormone koji pomažu u sagorevanju kalorija tokom dana. U istraživanju koje je trajalo 13 godina, posmatrano je gotovo 500 osoba u dobi od 27 do 40 godina. U tom razdoblju je prosečno trajanje sna kod žena skraćeno sa 7,7 na 7,3 sati, a kod muškaraca sa 7,1 na 6,9 sati. U istom periodu ispitanici su telesnu težinu povećali prosečno za gotovo 3 kilograma. Utvrđeno je da su osobe koje su najviše povećale telesnu težinu i najmanje spavale.

Naslov: Re: O snu Sub Mar 12, 2011 7:43 pm

Kakav madrac i kakav krevet korisite.
Razmisljam se o kupovini pa da cujem vase savete.

Naslov: Re: O snu Sub Mar 12, 2011 8:22 pm

Ja jos uvek koristim klasican. Nisam zadovoljan, vreme je da se menja, razmisljam o tome, ali to nikako da dodje na red. Cuo sam da su oni sa memorijskom penom dobri, ali nemam licno iskustvo. Ima li ga neko ovde ?

Naslov: Re: O snu Pon Mar 14, 2011 7:10 pm

Isto što i Branko. Rolling Eyes