Od orašastih plodova, najviše zasluga za dobro zdravlje ima kikiriki, o čemu u posljednje vrijeme ima sve više znanstvenih dokaza.
Osim pretežito oleinske kiseline, orašasti plodovi i sjemenke sadrže i određenu količinu omega-3 masnih kiselina.
Veliko je istraživanje obavljeno od 1980. do 1990. godine na Harvard School of Public Health u Bostonu. Ako žena, primjerice, u tjednu pojede 200 g miješanih oraha, smanjit će rizik od srčanih bolesti za oko 35 posto, a ako umjesto oraha pojede kikiriki, rizik će biti dvostruko smanjen. Recimo da 30 g prženog kikirikija sadrži više od 10 posto dnevnih potreba u dragocjenoj folnoj kiselini. Ima stručnjaka koji pišu o kikirikiju kao dijetetskoj namirnici, premda, s obzirom na svoju veliku energetsku vrijednost, taj epitet ne bi mogao zaslužiti.
No, prehrana je uvijek puna iznenađenja, pa je tako i kod kikirikija.
Najnovija istraživanja obavljena na Purdue sveučilištu pokazala su da kikiriki, osobito u obliku maslaca za mazanje, izaziva smanjivanje apetita, pa se tako i unatoč velikoj kalorijskoj vrijednosti namirnice, kilogrami gube. Rezultati ovih istraživanja objavljeni su u časopisu International Journal of Obesity. Dobro organizirani pokus je pokazao da je skupina koja je dnevno konzumirala 30 grama kikirikija imala niži indeks tjelesne mase od druge skupine koja se hranila na uobičajeni način, ali bez kikirikija.
Objašnjenje ovog fenomena relativno je jednostavno; kikiriki je smjesa proteina, biljnih masnoća i topljivih vlakana u obliku hrskave strukture koja izvrsno "pokriva" glad. Istraživači s Purdue sveučilišta napravili su usporedbu, pa su tako utvrdili da je primjerice pet puta dulja "pokrivenost" osjećaja gladi s kikirikijem nego s rižinim snackom kao što je čokolada s rižom.
Postoje dokazi da se prženi kikiriki slabo apsorbira, dakle dugo zadržava u želucu i tankom crijevu, što bi mogao biti dodatni razlog za dugotrajno zasićenje.