Jestivo cvece

Naslov: Jestivo cvece Ned Nov 22, 2009 1:13 pm

Konzumacija cvijeće je tradicija, stara nekoliko tisuća godina. U mnogim jelima Bliskog Istoka i Perzije koristile su se latice ruže i naranče. Cvijet trešnje i krizanteme je bio popularan u Japanu. Latice karanfila su bile dio sastava poznatog francuskoj likera Chartreuse, čiji se recept držao u tajni. Maslačak se spominje u Starom Zavjetu kao gorak začin.
U zadnjih tristo godina dragoljub, koji potiče iz Perua, postao je popularan u kuhinje Europe i Sjeverne Amerike.
U našoj kuhinji već koristimo cviječe, a da nismo toga ni svjesni: to su artičoka, brokula i cvjetača.
Cvijeće može ukrasiti ne samo vrt, njego i Vaš stol. Cvijeće poput ljubičice ili nevena može poslužiti kao šaren i fin ukras za salate i sirove deserte. Potočarke – mnogima omiljeno cvijeće – imaju divan ljutkasti okus.
Dobrobiti jestivog cvijeća:
Poznato je da cvijeće pozitivno utječe na raspoloženje i općenito na emocionalno stanje čovjeka. Na Zapadu tradicija konzumacije cvijeća još je relativno mlada i zbog toga nije bilo provedeno dovoljno istraživanja o pozitivnom djelovanju cvijeća na zdravlje.
Međutim, alternativni liječnici svjedoče o brojnim zdravstvenim dobrobitima cvijeća. Cvijet ruže pomaže radu jetre i crijeva. Kamilica ublažava stres i osnažuje imunitet. Begonija eliminira toksine i čisti jetru. Krizanteme liječe gripu i prehladu. Valerijana smiruje i olakšava nesanicu. Kadifica je poznata po svojim antiseptičkim i anti-gljivičnim svojstvima i koristi se u homeopatskoj i konvencionalnoj medicini za brže zacjeljivanje rana.
Neven ublažava menstrualne bolove, tonzilitis i bolove u grlu. Potočarka, koja ima antivirusna i antibakterijska svojstva, lijeći prehladu, respiratorne infekcije i bolesti urinarnog trakta. Cvijeće šljive se koristi za liječene kašlja, bolesti pluća i dijareje."Odabir cvijeća:
U naše vrijeme za uzgoj cvijeća široko se koriste pesticidi, zbog toga je bitno da nabavljate organski uzgojeno cvijeće. Nemojte konzumirati cvijeće iz cvjećarne!
Najbolje je da cviječe uzgojite sami - tako možete biti apsolutno sigurni da ono ne sadrži pesticide. Kod odabira cvijeća trebate znati, da nije svo cviječe jestivo. Neko cviječe je teško za probavu,dok drugo je otrovno.
Berite cvijeće rano ujutro ili navečer, kada je sadržaj vode u njemu velik. Odaberite cvijeće, koje se tek otvorilo i izgleda živo i zdravo. Izbjegavajte cvijeće koje izgleda bolesno ili koje su jele bube. Obično se jedu samo latice cvijeća, izuzimajući šafraniku i šafran, čiji se tučak koristi kao začin.

Naslov: Re: Jestivo cvece Ned Nov 22, 2009 1:27 pm

Spremanje cvijeća:
Dobro operite cvijeće, tako da ga nježno uronite u posudu sa slanom vodom. Ako želite „oživiti“ cviječe, uronite ga u posudu sa ledenom vodom na 30-60 sekundi. Nakon toga, osušite ga na papirnatom ručniku. Sada pažljivo otkinite latice i druge dijelove cvijeća, koje planirate konzumirati.
Ako želite cvijeće ostaviti za kasnije, stavite cijele cvjetove u staklenku sa vodom i spremite ga u hladnjak. Latice cvijeća možete držati u plastičnoj vrećici u hladnjaku tokom jednog dana, ali najbolje je potrošiti latice u roku od nekoliko sati.
Kuhanje sa cvijećem
Cvijeće je predivan ukras za bilo kakvo jelo, ali što je sa njegovim okusom?
Cvijeće graha ima slatkasti okus i miris graha. Dragoljub ima predivan ljutkasti okus, kao i potočarka. Boražina ima okus krastavca, dok maćuhica ima nježan okus zimzelene biljke.
Ljubičice, ruže i lavanda daju salatama i desertima slatkasti okus. Žarko žuti neven može zamijeniti šafran. Ako sumnjate, koji okus ima cvijeće, probajte ga – ali se najprije uvjerite da ono nije otrovno (link)

Korisni savjeti:

Evo nekoliko ideja, kako možete uljepšati Vaš stol:

Ukrasite Vaš omiljeni umak cvijećem gladiolusa ili hibiskusa (otkinite stigmu i tučak).
Poškropite salatu sa jestivim cvijećem za bogatstvo izgleda i okusa.
Zamrznite svaki cvijet u kockicu leda da bih dobili odličan ukras za punč i druge napitke.
Koristite cvijeće za pripremu želea i marinada.
Koristite kandirano cvijeće za ukrašavanje torta i kolača.
Nemojte servirati jela sa cvijećem astmatičarima i alergičnim osobama.
Nikada nemojte koristiti ne jestivo cvece u svrhu ukrasa! Vaš gost će najvjerojatnije pomisliti da je to jestivo cvijeće i pojesti ga.
Započnite sa malom količinom cvijeća. Dajte Vašem tijelu vremena da se navikne na novu vrstu hrane.

Naslov: Re: Jestivo cvece Ned Nov 22, 2009 1:31 pm

JESTIVO CVECE:

jedić (aconitum)
kanadski hižop
cvijet jabuke
artičoka
rikula
različak (plavulja, modrulja ili modruš)
cvijeće banane
bosiljak
bergamot
borač (boražina)
neven
karanfil
kamilica
cikorija (radič, vodopija)
vlasac
krizantema
korijander
cvijeće agruma
djetelina
maslačak
dnevni ljiljan
kopar
bazga
tratinčica
komorač
frezija
fuksija
gardenija
češnjak
geranij
gladiola
hibiskus
sljez
orlav nokat (lonicera)
izop (miloduh)
vodenika
jasmin
mačuhica
lavanda

limun sporiš
jorgovan
lipa
kadifica
mažuran
menta
gorušica
potočarka
origano
okra
luk
cvijet naranče
pasiflora (gospodinova kruha)
cvijet kruške
Salvia elegans
rani jaglac
rotkvica
crvena djetelina
kanadski judić (judino drvo)
ruža
ružmarin
vrtni hibiskus (Roze of Sharon)
grah punocvjetni
šafranika
kadulja
čubar (vrisak)
pelargonija
zevalica
Tulbaghia violacea
cvijet tikvice
suncokret
licorice
karanfil turski
majčina dušica
hibridna gomoljasta begonija (tuberous begonia)
tulipan
ljubičica
juka

Naslov: Re: Jestivo cvece Ned Nov 22, 2009 1:37 pm

NEJESTIVO CVECE:

jadić (jedić)
anemone
anthurium (anturij, flamingov cvijet)
atamasco lily (Zephyranthes atamasco)
jesenski mrazovac
azaleja
otrovnica (actaea, bijeli gorščanik)
očenašica
belladonna
Bloodroot
šimšir
ljutić
svilenica
kaladij
kala
žuti jasmin (Gelsemium sempervirens)
ricinus (skočac ili Ricinus communis)
lovorvišnja
kukurijek
klematis
narcis
zigadenus
kokotić
dieffenbachia
Elephant Ears (Colocasia esculenta)
False Hellebore (Veratrum viride)
nočna frajla
grimizni naprstak (Digitalis purpurea L.)
gardenija
Gloriosa Lily (ljiljan slave)
zlatna kiša
Goldenseal (Hydrastis canadensis)
nebeski bambus
bunika (Hyoscyamus niger)
divlji kesten
Horse Nettle (konj kopriva, Solanum carolinense)
zumbul
hortenzija
iris
tropski oleander

bršljan
Jack-in-the-Pulpit (Arisaema triphyllum)
zimska Jerusalemska trešnja
žuti jasmin (Gelsemium sempervirens)
jetbead (Rhodotypos scandens)
datura (Datura stramonium)
narcis (sunovrat)
gvozdeno drvo (Gymnocladus dioicus)
lantana
đuđica (Convallaria majalis L.)
lobelija (plavi vjerenik)
navadna kalužnica (močvarna kaljužnica)
May Apple (Podophyllum peltatum)
bijela imela (Viscum album)
slak
Mountain Laurel (Kalmia latifolia)
Nightshade (Solanaceae)
Ohio Buckeye (Aesculus glabra)
oleander
filodendron
božićna zvijezda (Euphorbia pulcherrima)
otrovna kukuta (conium)
cvijet krumpira
obična kalina
rododendron
Rock Poppy (Eschscholzia minutiflora)
schefflera
gorocvijet (Adonis vernalis)
Star of Bethlehem (Ornithogalum, ptičje mlijeko)
Strawberry Bush (Euonymus americanus)
ukrasni grašak
duhan
cvijeće paradajza
Trumpet Vine (Campsis radicans)
Wahoo (Acanthocybium solandri)
Water Hemlock (vodena kukuta, cicuta maculata)
divlja trešnja
Allamanda cathartica

Wisteria (glicinija)

Izvor: Alternativa-e-novine

Naslov: Re: Jestivo cvece Pon Dec 28, 2009 12:49 pm

Kora drveta kao ukusan obrok

U vremenima velike nemaštine ljudi su posezali za bilo čim što su mogli da pretvore u kakav-takav obrok.

Kora drveta činila se kao prihvatljivo rešenje sve dok ne mora da se grize sasvim sirova, jer čovek ipak nije termit ni dabar.

Poznato je da, recimo, stanovnici Laplanda u Finskoj, kada pritisnu dugi i hladni zimski meseci, od samlevene kore drveta prave hleb. I neka indijanska plemena Severne Amerike brašno dobijeno od kore drveta koristila su kao dodatak ishrani.

Naziv planinskog venca Adirondak, koji se prostire u državi Njujork, potiče iz jezika Algonkin Indijanaca i znači "oni koji jedu drveće".

Ali, nikako ne smemo da zaboravimo: nisu sve kore podjednako jestive, to zavisi od vrste drveta. Na jelovniku bi se obavezno našla kora jasike, breze, vrbe, javora, bora. Veliki izbor, uz to radi se o drveću uobičajenom po gradovima i šumama u okolini nastanjenih mesta.
Način pripreme

Treba sakupiti unutrašnje, mekše slojeve jer, u protivnom, mogla bi da se žvaće i polica za knjige.

Spoljašnja kora je nejestiva i nimalo hranljiva. Ukoliko iz kore curi i malo smole ili nekih drugih sokova, tim bolje.

Ako ne postoji mogućnost da se drvo jede drugačije osim sveže i nepripremljeno, nema druge - treba ga što bolje sažvakati.

Bolje je ako se kora iseče u sitne rezance koji se potom pripremaju na sličan način kao špagete. Treba ih začiniti sosom dobijenim od biljnog soka, a ako se nađe još i neko povrće, tim bolje.

Postoji još jedan način pripreme. Koru treba prvo dobro osušiti i samleti, da se dobije fini prah.

To brašno ima više namena. Ako se pomeša s vodom, doda malo soli i praška za pecivo, dobro izmeša i ispeče, dobiće se hleb.

Javorovo drvo je u Kanadi postalo čuveno po soku koji u određenom dobu godine može da se prikupi. Za jedan litar sirupa potrebno je 40 litara soka koji iscuri iz stabala. Veoma je hranljiv, čak hranljiviji i od meda.

100 g sirupa u sebi sadrži:

64% ugljenih hidrata
0,4% masti
0,1% belančevina
0,6% minerala

Kalorijska vrednost je 275 kcal. Koristi se upravo kao zamena za šećer i med. Ima prijatan, sladak ukus, boja mu je tamno braon i srednje je gustine. Može se nabaviti u bolje snabdevenim prodavnicama zdrave hrane.

Naslov: Re: Jestivo cvece Pon Dec 28, 2009 12:51 pm

Magnolija ubija zadah

Prekrasni cvet osim vrtovima već neko vreme cirkuliše u bočicama pilula koje rešavaju teskobu i podižu imunitet. Ali, to nije sve. Magnolijina kora drveta sledeći je popularni ukus žvakaćih guma. Ekstrakt kore magnolije pokazao se do sada najdelotvornijim 'ubicom' lošeg zadaha, odnosno bakterija koje ga uzrokuju. Kao što je poznato, zadah (halitoza) može imati više uzroka, pa tako problem može vući koren od želuca do zubi, ali uglavnom hemija u kojoj se oslobađaju produkti sumpora krivac je za ono što najčešće možemo 'namirisati'. Do sada se uzaludno pokušavalo naći jednostavno rešenje za ovaj problem, jer bi često antibakterijska rešenja delovala kobno na zube ili samo privremeno, sve dok istraživači nisu posegnuli za tradicionalnom kineskom medicinom i otkrili ekstrakt kore magnolije kojim se do sada tretiralo sve od čireva do anksioznosti uz malo ili nimalo nuspojava. U laboratoriju poznatog proizvođača žvakaćih guma Wrigley, Minmin Tan i njegove kolege testirali su korisnost magnolije u borbi protiv zadaha i došli do senzacionalnog otkrića – čak 99,9 posto bakterija koje uzrokuju zadah, iz triju sorti oralnih mikroorganizama, nestalo je u roku od 5 minuta. Testom na devet Wrigleyevih zapošljenih koji su posle ručka 'cuclali' mint bombone s dodatkom magnolijinog ekstrakta pokazali su manje dramatične, ali ipak zadovoljavajuće rezultate – u 30 minuta nestalo je 61% bakterija, što je jednako delotvornosti postojećih vodica za ispiranje usta. Žvakaće gume nisu bile toliko korisne – eliminisale su 'samo' 43% neželjenih bakterija u 40 minuta, ali to je još uvek značajno ako se uzme u obzir da je 'ubojita' delotvornost gume bez ekstrakta samo 18%. Ekstrakt je iznenadio još jednom blagodati, a to je ubijanje bakterija koje uzrokuju zubni kamenac. Svoja saznanja istraživači su ovih dana objavili u Journal of Agricultural and Food Chemistry. Ali magnolija će s komercijalnom primenom još neko vreme pričekati, kažu iz Wrigleyja, jer dugačak je put od labosa do kioska.

» Samoniklo jestivo bilje
» Jestivo divlje bilje, link za knjigu