Broj poruka: 1701 Godina: 51 Lokacija: Novi Sad Zaposlenje: Radio Televizija Vojvodine Datum upisa: 21.10.2007
Naslov: Antioksidansi Uto Mar 04, 2008 7:58 am
Supstance koje stite celije naseg organizma od oksidacijskog delovanja slobodnih radikala nazivaju se antioksidansi (npr. vitamin E, vitamin C, beta-karoten i selen). Slobodni radikali stvaraju se u mnogim situacijama kao sto su konzumiranje zivotinjskih masti i preradjene hrane (beli secer, belo brasno), zagadjena okolina, koriscenje aditiva i boja u hrani, medicinski tretmani (ukljucujuci lekove), bakterijske infekcije, zracenje, obrada hrane u mikrotalasnoj rerni, stres itd. Danas se smatra da su neke bolesti upravo rezultat neodgovarajuceg unosa antioksidantskih nutrijenata iz hrane. U tom smislu, izuzetno je povecan interes za antioksidansima, posebno onima iz prirodnih izvora. Voce i povrce njihov su primarni izvor, najvise karotenoida i vitamina C. Pise Maureen Callahan.
Nova istrazivanja pokazala su da se dole navede namirnice mogu svrstati medju najjace antioksidanse. Istrazivaci u americkom Sekretarijatu za poljoprivredu su putem specijalnih rastvaraca ekstrahovali antioksidanse iz 100 najcesce koriscenih namirnica, a zatim su specijalnim uredjajem koji koristi fluorescentno svetlo pratili hemijsku reakciju kojom se meri antioksidantna aktivnost. Istrazivaci su zatim uporedili brojke koje su dobili, a koje nazivaju „Totalnim anti-oksidantnim kapacitetom“ (TAC).
Umesto da se usredsredite na jednu namirnicu zato sto se kotira visoko, savetujemo da ovu listu iskoristite kao pomoc i kao vodic kako da unesete malo raznolikosti u ishranu. Koristite ovo kao svoju soping listu za mocnu hranu, listu koja se zasniva na njihovoj ukupnoj antioksidantnoj sposobnosti (TAC) po obroku. Navedene vrednosti odnose sa na 1 komad svezeg voca/krompira, 1/2 solje pasulja/suvog voca, 1 solju bobicastog voca/srca articoke, 30 grama kostunjavog voca.
Broj poruka: 896 Godina: 45 Datum upisa: 13.10.2007
Naslov: Re: Antioksidansi Pet Apr 11, 2008 9:21 pm
Selen-mocan borac protiv raka
Selen predstavlja neophodan oligoelement,a pre svega je mocan antioksidans. Selen je izuzetno bitan jer sprecava stetno dejstvo slobodnih radikala,koji nastaju u organizmu pod dejstvom teskih metala,radioaktivnog i ultraljubicastog zracenja,smoga,duvanskog dima,alkohola,pojedinih lekova,jednolicne ishrane,pojacanog fizickog napora,cestog stresa,nervne napetosti.U kombinaciji sa drugim antioksidansima,selen sprecava razvoj kardiovaskularnih i kancerogenih oboljenja,obezbedjuje normalan rast i razvoj organizma,jaca imunitet,pozitivno utice na plodnost i potenciju.Koristan je i kao preventivno sredstvo,ali i u lecenju:alergije,katarakte,astme,arterioskleroze,cisticne fibroze,side,hipotireodizma,raznih upala i retroviroza.Takodje,veoma je bitan za funkcionisanje odbrambenog sistema i stitne zlezde,pomaze u slucaju depresije,premora,nervoze i reumatskih zapaljenja. Istrazivanja su pokazala da redovno unosenje selena u organizam,u odgovarajucim kolicinama,sluzi za prevenciju od raka,a i u lecenju od ove bolesti pruza dragocenu pomoc.Sprecava ili barem usporava starenje tkiva,a posebno povoljno deluje na zene u menopauzi.Potreba muskaraca za selenom je jos i veca,jer se on koncentrise u testisima,pa isbacivanjem sperme iz tela odlazi znacajna kolicina. Sigurno je i da smanjuje kolicinu peruti u kosi.
Namirnice najbogatije selenom su psenica,nepreradjeni pirinac,ovas,semenke dinje,polumasno mleko,posno meso,riba,mekinje,crni i beli luk,paradajz,brokoli,jaja,iznutrice,brazilski orah,kvasac i hrana iz mora.Ipak,sadrzaj selena ne zavisi od namirnica,vec i od zemljista sa koga one poticu.Kod nas postoji manjak u slivovima reka Timok i Morava,kao i u delu Vojvodine.
Unosenje selena mora biti strogo kontrolisano jer od lekovitog moze da postane otrovan!Dnevne doze se krecu od 20-80 mikrograma.Unos selena u kolicini od preko 400 mikrograma na dan izaziva toksicnost i moze biti fatalan za coveka,te izazvati gubitak kose,noktiju,zuba,malaksalost,mucninu,povracanje,metalni ukus,perifernu neuropatiju itd.
_________________ Kako je mala solja ljudskih radosti,i kako su mudri oni koji znaju da je napune
Broj poruka: 1701 Godina: 51 Lokacija: Novi Sad Zaposlenje: Radio Televizija Vojvodine Datum upisa: 21.10.2007
Naslov: Re: Antioksidansi Uto Dec 02, 2008 8:30 am
Kome sad verovati ? Ova vest je objavljena na rts-u:
Vitamini E i C ne smanjuju rizik od infarkta Vitamini E i C kao dodaci ishrani ne smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući infarkt i šlog, pokazuju najnovija istraživanja američkih naučnika.
U američkoj studiji je učestvovao 14.641 lekar, prosečne starosti 64 godine. Ispitanici su tokom prosečno osam godina uzimali bilo C, bilo E vitamin ili placebo. Ispostavilo se da oni koji su uzimali vitamine nisu, što se kardiovaskularnih bolesti tiče, prolazili ništa bolje od onih koji su bili na placebu. Oba vitamina su poznata kao antioksidansi, za koje se smatra da štite od oštećanja koje izazivaju takozvani slobodni radikali, materije koje mogu da naškode ćelijama, tkivima i organima. "Da bi smanjili rizik od kardiovaskularnih bolesti ljudi bi trebalo da se usredsrede na zdravu ishranu, da redovno vežbaju i da kontrolišu poznate rizične faktore kao što su visok holesterol i hipertenzija", kaže jedan od učesnika istraživanja doktor Hauard Seso. Za razliku od većine ranijih studija u kojima su C i E vitamin davani u kombinaciji sa drugim antioksidansima, američka studija je proučavala individualni efekat svakog od ova dva vitamina. U Japanu je nedavno obavljeno istraživanje na 2.539 muškaraca i žena obolelih od dijabetesa tipa 2, koje je pokazalo da preporučena mala doza aspirina kod njih ne smanjuje rizik od srčanog udara, šloga ili oboljenja perifernih arterija. Srčani udar i šlog su, inače, vodeći uzroci smrti kod osoba obolelih od dijabetesa tipa 2, koji se dovodi u blisku vezu sa gojaznošću.